NaslovnaPolitikaSvetRat iziskuje dovitljivost: Čovek protiv tehnologije

Rat iziskuje dovitljivost: Čovek protiv tehnologije

-

Ljudi tek u poslednje vreme, a to je od početka Specijalne vojne operacije (SVO) i to sa blagim zakašnjenjem sa ruske strane, imaju gotovo neprikidan niz video snimaka sa fronta. Go-pro kamerice na šlemovima, kamere na tenkovima, na dronovima, na puškama, na krstarećim raketama, na dronovima samoubicama, donose nam svakodnevno bezbroj slika koje propagandne službe kompiliraju i objavljuju. Svi ovi snimci neometano (putem Telegrama) stižu do očiju civila stvarajući utisak potpune tehnologizovanosti rata. Imamo utisak da je svaki kvadratni metar pokriven očima sokolovim i da im ništa ne može promaći, a da ne bude snimljeno, locirano i uništeno. I to na dugme.

I sve ovo je potpuno netačno. Da, tehnologija je odmakla i dron ili krstareća raketa sjajne preciznosti mogu da donesu neku lokalnu prevagu, ali ne dobijaju rat i to možemo da vidimo pred svojim očima poslednje dve godine.

Međutim, svi sistemi imaju i protiv-sisteme koji vrlo brzo anuliraju jedni druge. Dronu ometaš signal, on padne. Raketu lansiraš u drugu i uništiš je. Neprijateljsku prevagu u avijaciji anuliraš velikim i raznovrsnim PVO sistemom, što se jasno vidi u činjenici da ruski avioni ne nadleću teritoriju ukrajinske vojske već svoje bombe i projektile ispuštaju desetinama kilometara pre linije fronta (sada već čuvene FAB bombe sa krilcima za jedrenje). Tehnologija napreduje, ali joj se može i kontrirati. Kao što za svaki napad postoji i adekvatna odbrana, tako i na svaku tehnologiju postoji adekvatan odgovor. Izgleda da će se ovaj rat (kao i skoro svaki drugi) svesti isključivo na to ko može više da proizvede i potroši (u slučaju ukrajinske strane proizvede treba čititati kao nabavi).

Ruska FAB 500 bomba (Фугасные авиабомбы) od 500kg sa krilcima za jedrenje.

“Služio sam stari kadar – artijerija”

Ono što donosi pravu prevagu je isto ono što je donosilo prevagu i 1915. godine: 1) artiljerijska municija; 2) pešadijska municija; 3) moral vojske, i naravno ono što je tema ovog teksta; 4) dovitljivost.

Dokle god postoje ruske fabrike koje proizvode na nivou da prevazilaze sve članice NATO pakta i dokle god imamo zemlje Zapada i Mitteleurope koje snabdevaju Ukrajinu, neće biti previše iznenađenja. Međutim, akutni višemesečni nedostatak artiljerijske municije doveo je Ukrajinu u fazu stalne defanzive i sporog, ali stalnog gubljenja teritorija po principu: drvored po drvored, ulica po ulica. Jednostavna, a može se reći i prastara tehnologija ispaljivanja projektila iz cevi dobiće i ovaj rat. I sve dok se ne desi da jedna strana ne nagomila materijalnu i ljudsku nadmoć pomeranja će nastaviti da budu mala i to pod uslovom da lokalni komandanti imaju kreativnosti i lucidnosti u planiranju akcija. Bez posebnog kritetrijuma ili objašnjenja, osvrnuću se na neke od najdomišljatijih akcija po mom mišljenju.

Krasnogorovka – Tenk kornjača – Blyat-mobile

Sve ove nove nindža kornjače su mi sranje, volim samo stare“.

Vozilo koje su Rusi koristili kao vrh probojnog koplja u napadu na Krasnogorovku ličilo je na nešto što nindža-kornjače voze u akciji. Po ruskoj doktrini vozila napadaju u kolonama, pa se pred kontakt sa protivnikom razvijaju u borbeni položaj, tada se „šire“ i prave borbenu liniju. Dok vozila napreduju u koloni bitno je da prvo vozilo koje predvodi napad ne bude uništeno ili onesposobljeno. Da bi to osigurali, ruski tehničari su zavarili na tenk čitav jedan ram sa gomilom čeličnih ploča praveći oko tenka doslovno kornjačin oklop!

Ovo vozilo je u napadu 9. aprila 2024. uspešno dovelo kolonu do predgrađa Krasnogorovke gde su ruski jurišnici zauzeli prve položaje i dok pišem ovaj tekst po svoj prilici kontrolišu trećinu naselja. Ukrajinske granate i dronovi su se praktično odbijali od ove hrpe čelika. Ipak svakom „čudesnom oružju“ dođe kraj. Vozilo je uspešno vraćeno sa zadatka i uparkirano u skladište u okolini Donjecka. Oduševljeni vojnik snimio ga je u skladištu, otkrivajući nam detalje, međutim na snimku je zahvatio i krov skladišta. Ukrajinska tajna služba (Sluzhba bezpeky Ukrainy) prepoznala je krov skladišta u Donjecku i na cilj poslala verovatno jedan Hajmars koji je sahranio legendarni Blyat-mobile.

Blyat-mobile u napadu na Krasnogorovku.

Avdejevka – Carska Ohota – armija iz cevi – Russian Pipe Army

Sredinom januara 2024. godine ruske snage dolaze do severnog i južnog praga Avdejevke, grada koji se nalazi u neposrednoj blizini Donjecka i koji se smatrao za jednu od najjačih ukrajinskih baza u celom Donbasu. Odatle su Ukrajinci neretko i neselektivno bombardovali delove Donjecka nanoseći civilne žrtve. Na južnom pragu grada nalazi se šuma u kojoj su Ukrajinci, znajući za jadac, organizovali jaku odbranu sa centrom u letovalištu Carska Ohota. Ono što se desilo 20. januara 2024. ostavilo je Ukrajince u čudu.

Naime, ruski vojnici su im se pojavili iza leđa, dok su oni stajali na dobro branjenim položajima pripremanim skoro celu deceniju. Carska Ohota brzo je pala, a Rusi su se našli dobro utvrđeni u prvim ulicama na jugu Avdejevke. Odbrana je tu napukla i Avdejevka je pala u roku od par nedelja. Tek par dana nakon ove misteriozne operacije, ruske službe su objavile šta se zapravo desilo. Obaveštajci su navodno pronašli neke sovjetske karte na kojima je bio napušten podzemni cevovod prečnika nešto manjeg od visine čoveka. Kada su otkopali svoju stranu cevovoda, shvatili su da je pun blata. Usledilo je čišćenje cevovoda, ispitivanje kuda on vodi, treniranje kretanja vojnika kroz cevovod, zatim rešavanje problema disanja i naravno, drenaže. Na kraju je iz trećeg pokušaja nekih 150 vojnika otpuzalo, ili bolje rečeno promigoljilo se kroz cev i zašlo iza ukrajinskih linija. Ostalo je istorija. Najveće ukrajinsko utvrđenje Donbasa palo je zbog 2 km zaboravljene cevi.

Ruski vojnici poziraju za društvene mreže u cevovodu.

Seversk – Sporne – električni motorcikli

U velikom protivnapadu koji je izvela ukrajinska vojska u kasno leto 2022. godine, poznatijem u zapadnim medijima kao Harkovska kontraofanziva, ukrajinska vojska zauzela je jedno selo bez strateškog značaja – Sporne. Zazuzela je dosta toga severno od reke Severski Donjec.

Naša priča se dešava baš na prilazu mestu Sporno. U ovom ratu, kao što smo napomenuli, materijal igra ključnu ulogu. Glavni oslonac odbrane pomenutog mesta su tenkovske mine kojima je mesto opasano. Pošto se radi o čistini, ravnici i širokim poljima, drugi glavni saveznik u odbrani jeste toplotna kamera. Od nje se vozilo ili čovek ne može sakriti. Ako ste topliji od okoline, vaše telo ili kontura vozila videće se jasno žutom ili crvenom bojom u odnosu na plavu i ljubičastu pozadinu.

U mirnodopskim uslovima ove kamere su dobre prilikom utvrđivanja energetske efikasnosti objekta, ali u ratnim one služe da pronađu metu. Veliki i snažan dizel-motor tenka ili oklopnog vozila jasno stvara veliki termalni otisak i iskače se kao meta na ekranu operatera. Ipak, jedno rešenje pokriva oba problema – električni motorcikli! Osim što su eko-prijateljski, oni su lagani, pa tako ne aktiviraju protivtenkovsku minu, a pošto se pokreću, kao što sama reč kaže, elektromotorima, njihov termalni otisak je beznačajan. Grupa ruskih motorciklista prevezla se preko polja i iskrcala se direktno ispred nosa Ukrajinaca u mestu Sporno i tako prešla put koji mnogo snažniji i opakiji tenkovi nisu mogli.

Ukrajinac preplivao reku Tisu

Granicu između Ukrajine i Rumunije čini reka Tisa u dužini od stotinjak kilometara (gruba procena). Ko se kupao u Bečeju, Adi ili Kanjiži zna da je Tisa mirna reka koja je meandrirala stotine kilometara kroz ravnicu pa je pogodna za kupanje. Međutim, u delu gde deli Rumuniju i Ukrajinu, Tisa i dalje ima snagu planinske reke i veliki je izazov za plivače.

Sredinom aprila 2024. pojavio se prvi snimak uspešnog preplivavanja Tise baš u tom sektoru. Prema saopštenju rumunskih vlasti to je uspelo da uradi nekih 6.000 ukrajinskih muškaraca do današnjeg dana, ali ovo je prvi prelaz dokumentovan kamerom. Na kraju ovaj je snimak inspirisao čitav niz Gugl pretraga, pa je prvog sledećeg vikenda najpopularnija pretraga na Guglu u Ukrajini bila: „Kako preplivati reku?“

POPULARNO

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

SLIČNO

Kad se američka vojska na Grendland vrati – Trampova aktivacija arktičke...

0
U proteklih nekoliko nedelja, novi-stari predsednik SAD Donald Tramp više puta je govorio o svojim teritorijalnim pretenzijama na Panamski kanal, Kanadu i, još jednom,...

KOMENTARI

Dejan M. Pavićević on U Siriji se rađa novi halifat
Cousin Rupert on U prašini ove planete
Слађана on Распето Косово
Небојша on Распето Косово
Aleksandar Sivački on El Pibe
Đorić Lazar on El Pibe
Ministar Zdravlja on 25 godina od Dejtonskog sporazuma
Младен on Učmala čaršija
Anita on Vladalac
washington on Kosmopolitizam Balkana
Nadežda on Vladalac
Владимир on Vladalac
Predivan tekst, hvala puno na ovome, vrlo je važno za sve nas on Revolucionarne ideje i dalje postoje, a postoje li revolucionari?