Budući grafički inženjeri su juče po uzavrelom danu u banjalučkom Domu omladine izložili rezultate svog rada u ovoj godini. Uprkos nesnosnoj vrućini, mnogi građani, prijatelji, a naravno, profesori i studenti, uveličali su ovo otvaranje svojim prisustvom.
Na samom početku izložbe nalaze se radovi studenata prve godine koji su, kroz igranje likovnim elementima i crnom bojom, ostvarili čaroliju na papiru. Izložba se nastavlja kroz prizmu ličnog znaka, njegovog stvaranja i njegove primjene, i dolazi do strukturnog dizajna ambalaže kao vrhunca.
Na izložbi su istaknuti prijedlozi plakata za filmska ostvarenja sa izvjesnom dozom konzumerizma, čiji nedostatak bi bio svojevrstan contradicto in adjecto. Uprkos toj postmodernoj noti, pojedini radovi očaravaju svojom dubinom i povezanošću za suštinu priče i ideje. Ponegdje se čak primjeti i angažovana umjetnost uz latentnu kritiku kapitalističkog sistema. Istaknute su i infografike za prehrambene lance, SPF kreme, viruse, itd.
Rađanje projekta
U nastavku izložbe prikazana su rješenja korica, odnosno naslovnih stranica knjiga i poznatih svjetskih časopisa poput Vogue-a ili Bazaar-a, Time-a ili Cosmetics-a. Utisak je da nisu drastično promijene osnovne strukture naslovne stranice, samo motivi, teme, ljudi i ponegdje fontovi.
U razgovoru sa studentkinjom treće godine Tehnološkog fakulteta, Anđelom Vučić, doznali smo malo više o procesu, programima, motivaciji i inspiraciji.
“Profesori su ti koji nam daju okvirni zadatak i motivaciju, a inicijativa je prepuštena nama. Ja se baziram na ilustracije pa samim tim koristim Adobe Illustrator. Zadovoljna sam rezultatom. Izložila sam osam svojih radova na ovoj izložbi”, kazala je Anđela Vučić.
Plediranje posebnom banjalučkom stilu dizajna
U kratkom razgovoru sa docentom dr Zoranom Gazibarićem, saznali smo koliko je važan pojam ideja, ali i sam proces nakon dolaska do iste, te koliko je Banjaluka spremna da oformi poseban pravac u grafičkom dizajnu.
“Grafički inžinjeri su pozvani da rade grafički dizajn, a Tehnološki fakultet to omogućava, i studenti pokazuju izuzetan rezultat na tom polju”, rekao je profesor Gazibarić.
Upitan da prokomentariše uticaj AI tehnologija na sam rad i proces, on je stava da je etički koristiti takva pomagala pri radu, u određenoj mjeri, jer nam zamjenjuje pojedine instance na kojima bismo tražili pomoć, i štedi vrijeme. Međutim, “bitna je ideja, i bitno je ne prekoračiti etiku i norme upotrebe”, dodajući da nije uočio upotrebu AI na radovima ove izložbe, iako je bilo korišćenja te tehnologije u konsultativne svrhe. Kako je rekao, “možemo porediti grafičku industriju i arhitekturu zbog svoje interdisciplinarnosti koja je zahtjevana od osobe koja se bavi time.”
Za kraj je rekao da “Banjaluka ima svoj poseban stil, u smislu dizajna i umjetnosti, te ostavlja snažan pečat u regionu. Bilo bi pretenciozno govoriti o tome da Banjaluka može da razvije svoj poseban pravac, ali je dovoljno snažna da da svoju interpretaciju umjetnosti”.
Radovi su izloženi u holu Doma omladine do 1. jula, od 9 do 22 časa.
